Poslovne vijesti - Hrvatska

Kreditni impuls – pokazatelj oporavka Hrvatske i eurozone

Prema podacima HNB-a i Europske središnje banke (ECB), 2010. donijela je postupni oporavak kreditiranja građana i poduzeća, kako u Hrvatskoj tako i u eurozoni, pišu u ponedjeljak analitičari Privredne banke Zagreb u svojim tjednim analizama.

Dinamika kojom se kreće oporavak je, međutim, bitno drukčija što je posljedica i znatno viših stopa rasta kredita poduzećima i stanovništvu u Hrvatskoj nego u eurozoni u razdoblju prije izbijanja globalne krize.

Tako je kreditiranje građana dosegnulo u Hrvatskoj dno u veljači 2010. kad se godišnja stopa promjene spustila na minus 3,5 posto za ukupne te na 0,2 posto za stambene kredite. U narednim mjesecima uslijedio je oporavak stopa i postupni prelazak u pozitivne vode.

U eurozoni stanje je nešto drukčije; tamo su ukupni i stambeni krediti dosegnuli dno u rujnu 2009., a potrošački su pali na najnižu razinu potkraj prvog lanjskog kvartala, no od tada bilježe oporavak. Kako za Hrvatsku PBZ-ovi analitičari nemaju potpuno usporediv podatak o potrošačkim kreditima, kao približnu vrijednost uzima se kretanje kredita po kreditnim karticama i ostalih kredita (prekoračenja, nenamjenski...) koji su bili na dnu potkraj ožujka 2010., s godišnjom stopom pada od 4,6 posto. Od tada se lagano oporavljaju, ali isključivo zahvaljujući rastu ostalih kredita.

Stope promjene kredita po kreditnim karticama i dalje su duboko negativne i kreću se oko minus 10 posto na godišnjoj razini, što je podatak koji nimalo ne iznenađuje i svjedoči o susprezanju građana od potrošnje. Pri usporedbi stopa rasta kredita u Hrvatskoj i eurozoni treba napomenuti da su na domaća kretanja u velikoj mjeri, posebice prošle godine, utjecale promjene tečaja (prvenstveno se misli na jačanje švicarskog franka), dok u eurozoni to, naravno, nije slučaj. Kako su već više puta navodili u analizama, isključi li se utjecaj tečaja, stope rasta kredita građanima lani su bile de facto krajnje niske ili čak negativne (za stambene, godišnja stopa u listopadu nije dosegnula niti 1 posto) što ponovo ukazuje na mršavu potražnju, dok je oporavak u zemljama eurozone jasno izražen. Iako stanje na tržištu rada ni u eurozoni nije povoljno - u trećem kvartalu prošle godine zaposlenost je bila 0,2 posto niža na godišnjoj razini, a nezaposlenost se u studenom zadržala na 10,1 posto kao i u prethodnom mjesecu, pokazatelji za Hrvatsku znatno su lošiji. Stopa nezaposlenosti u našoj zemlji dosegnula je u istom razdoblju 11,5 posto (anketna), a broj zaposlenih u studenome je bio 4,7 posto niži na godišnjoj razini.

Pokazatelji o kreditiranju poduzeća znatno se razlikuju od onih o plasmanima za građane. Vidljivo je da je oporavak kredita poduzećima u eurozoni započeo s veljačom, a u Hrvatskoj s ožujkom 2010., no dok na hrvatskom tržištu krediti poduzećima nisu zabilježili negativne stope rasta, u eurozoni su od rujna 2009. kontinuirano u negativnom trendu na godišnjoj razini.

Unatoč pozitivnim stopama rasta kredita poduzećima i građanima u Hrvatskoj, naspram negativnih stopa kredita poduzećima i pozitivnih stopa za kreditiranje građana u eurozoni, oporavak gospodarstva u našoj zemlji još nije vidljiv, dok je u eurozoni već uvelike prisutan.

U Hrvatskoj je tek u trećem kvartalu zabilježen pozitivan rast BDP-a od niskih 0,2 posto na godišnjoj razini, BDP eurozone (desezoniran) raste na godišnjoj razini već tri tromjesečja uzastopce (na kvartalnoj razini već pet tromjesečja). Domaća potražnja u eurozoni već dva uzastopna tromjesečja bilježi realan rast na godišnjoj razini, a u Hrvatskoj je još u padu. Kako to objasniti, posebice zato što su i stope rasta ukupnih kredita privatnom nebankovnom sektoru u Hrvatskoj znatno više nego u eurozoni? Je li u eurozoni riječ o oporavku bez rasta kredita, tzv. čudu feniksa 1? Rješenje te zagonetke nalazimo u konceptu kreditnog impulsa iz 2006., čiji autori Calvo, Izquiredo i Talvi tvrde da je pristup kojim se tijek ekonomske aktivnosti povezuje s promjenama stanja kredita pogrešan i da je umjesto stanja potrebno razmatrati promjene priljeva kredita.

Autori dokazuju da je nakon financijskih kriza oporavak domaće potražnje snažno povezan upravo s oporavkom priljeva kredita. Time se objašnjava zašto nominalne stope rasta bankovnih kredita u Hrvatskoj i eurozoni ne daju pravu sliku utjecaja kreditne aktivnosti na gospodarstvo. Kvartalni izračun kreditnog impulsa za RH 3 pokazuje da je on kontinuirano negativan od četvrtog tromjesečja 2008., a dno je dosegnuto u četvrtom tromjesečju 2009. kad je pao na čak minus 23,5 posto BDP-a. Impuls s prvim tromjesečjem 2010. bilježi blagi oporavak.